Štip- grad pod Isara
Štip je grad u istočnom dijelu Republike Makedonije, prostirajući se duž doline rijeke Bregalnice. Grad je najveći grad u Istočnoj Makedoniji i 7. najveći grad u Makedoniji. Štip je sjedište iste općine i središte istočno-planinske regije. Štip je jedan od najstarijih gradova u Makedoniji. Godine 2008. Sveti Nikola proglašen je zaštitnikom grada. Štip je središte tekstilne industrije u Makedoniji.
Gdje se nalazi Štip?
Štip je smješten na obalama rijeke Bregalnice i Otinje, brdovitom terenu u trokutu između Ovčepolskoj, Kočanskoj i Lakaviškoj dolini. Zemljopisni položaj omogućuje značajnu prometnu funkciju i prometnu komunikaciju s okolnih naselja. Iz Štipa su u rasponu nekoliko cesta, poput cesta do Velesa, Sveti Nikole i Kumanova, put do Kocanima, Delčevo i Bugarske, krakom do Probistipa и Kratova, put do Radoviša i Strumici, krakom prema Negotina do Tikvešu. Željeznička pruga prolazi kroz grad i kojom se povezuje sa Velesom i Kočanom. Zbog povoljne prometne situacije, sigurnosti na cestama, razvijenih obrta i poljoprivrede, Štip doživljava intenzivan urbani i komercijalni razvoj. Gradnjom Vardarske željezare intenzivno se razvija gospodarstvo grada.
Turističke atrakcije u Štipu
Grad Štip ima nekoliko turističkih atrakcija važnih za razvoj turizma. U okolici Štipa nalazi se drevni grad Bargala i Štipska utvrda. Na tvrđavi "Isar" u Štipu se obilježava veliki kršćanski blagdan "Sveti 40 mučenika" i običaj "Šetrse" 22. ožujka. Prvi makedonski običaj koji je na popisu svjetske kulturne baštine UNESCO-a za nematerijalnu kulturnu baštinu. Običaj zahtijeva da na usponu do vrha utvrde pozdravite 39 ljudi, a da se 40. poljubi. Mlade djevojke i momke, naposljetku, ostavljaju onaj/onu koja im se sviđa. Također se bacaju 39 kamеnje, a 40. se nosi kod kuće, a zatim se stavlja pod jastuk. Vjeruje se da će sanjar biti sljedeći izbranik djevojke.
Bargala
Bergala je jedan od najznačajnijih kasnoantičkih gradova u Makedoniji, smješten 20 km sjeveroistočno od Štipa. Grad predstavlja tvrđavu okruženu bedemima i kulama, s monumentalnim vratima, koja datira između IV u VI stoljeću. Sa debelim zidovima više od dva metra, Rimljani su je sagradili kao vojni logor, a potom je prerasla u civilnom naselju i ranokršćanski episkopski centar Bregalničkoj regiji. U V. stoljeću, posebice tijekom lustinijan I, Bargala je dosegla svoj vrhunac, ali na kraju VI. stoljeća više puta stradala kroz avarskima i slavenskih osvajanja.
U srednjem vijeku u Bargalu je nastalo novo naselje. Mjesto obiluje arheološkim nalazima. Posebno upečatljive su podovi bazilike podignute krajem IV. stoljeća, a obnovljene u V. u VI. stoljeću, od kojima se kao najljepši izdvaja pod prezviterija, obložen bijelim i sivim pločicama. Spremnik za vodu i dvije banje (kasnoantička velika i mala banja) dobro su sačuvane kompleksne cjeline s pojedinačnim sobama međusobno povezane. U Bargali su otkriveni dijelovi komercijalnih i stambenih objekata. Danas u Bargali možete vidjeti baziliku, spremnika za vodu, impresivnu vratu i veliki dio gradske infrastrukture. Dio gradskog zida i glavnih vrata potpuno su konzervirani. Istražena je samo jedna desetina cijelog lokaliteta, jer pokriva površinu od oko 5 hektara.
Isar
Tvrđava Isar ili poznatija Štipska tvrđava je glavni simbol grada i impresionira prekrasnim pogledom na Štipu. Nalazi se na istoimenom brdu, koja se uzdiže 120 metara iznad ušća Otinja u Bregalnici, na zapadnom rubu grada. Na brdu su pronađeni kameni spomenici koji potječu iz 2. stoljeća do 6. stoljeća, te ostaci ranokršćanske bazilike iz 6. stoljeća. U vojnim pohodima protiv kralja Samuela, bizantski car Vasilije II osvaja tvrđavu Stipeon, a nakon osvajanja Štipa od Turaka, za najmanje dva stoljeća tvrđava je služila kao njihovo uporište.
Današnji izgled tvrđave potječe iz 14. stoljeća. Tvrđava se sastojala od dva dijela: dvorca dužine 160 metara, maksimalne širine do 20 metara, te gospodarskog dijela dužine 250 metara i širine 50 metara. U 2009. godini, otktivena su 30 metara od tunela koji vodi od rijeke do vrha Isara, što je potvrdilo legendi da su Štipa osvojili Osmanlije kroz tajni tunel pod Isaru. Cijela tvrđava okružena je zidom koji slijedi konfiguraciju terena, u smjeru sjever-jug od oko 350 metara po istom isohipsu.
Dvorac (dvorac) Isara
Nalazi se na najvišem dijelu brda i zauzima prostor od 106 i širina od 20 metara. Zapadni zid nalazi se na rubu strmog padina i povučen je u ravnu crtu. Južna polovica je široka oko 1,5 m, a pomoćne strukture leže na njemu (iznutra). Sjeverna polovica istog zida je iznimno masivna, širinom od 2,65 m, a palača na njemu počiva iznutra. Niz neravnih rupa na njemu ukazuje na to da palača ima podrum i najmanje 1 i eventualno 2 kata.
Sjeverni dio prostora završio je trokutastom kulom koja je sada uništena. Na sjeveru i jugu ograđenog prostora, vidljive su dve cisterne za skupljanje kišnice pohranjene u stjenovitom tlu (veliki su oko 4 x 5 i 4 x 8,7 m). Sjeverna cisterna postavljena je dijagonalno na zavoj i vjerojatno potječe iz starije dobi (kasna antika?). U sredini istočnog zida (koji je srušen maksimum) stoji glavni toranj (donžon), velik 9,8 x 8 m i danas visok do 12 metara (mjereno od istočnog stopala). Pored njega, na južnoj strani bila su vrata za ulaz u dvorac. Na sjevernoj strani tornja nalazi se sklonište za unutarnju (dvostruku) luku; kroz ova vrata se dolazi iz prednjeg dvorišta u dvorištu palače. Plan dvorca je kompletan i kompaktan i ukazuje na napor u izgradnji.
Trgovački dio dvorca (zwinger)
Nalazi se na padinama sjeverno, istočno i južno od palače, na prostoru od 250 dužinu i 50 metara širinu na sjeveru i 60 metara na jugu. Podrum se nalazi uglavnom oko južnog dijela tog područja. Jedna vrata je vidljiva u sredini istočnog zida (dovela je do predgrađa), a na jugozapadnom zidu stajala je još jedna vrata, na mjestu gdje je ležao na zidu dvorca. Za veću sigurnost u slučaju napada, oba su vrata postavljena bočno prema gore.
Najlakši je pristup od sjevera, nakon uskog padina koji se spušta prema rijeci, no u tom je dijelu zavoj maksimalno srušen. U tom prostoru također se vide brojne pravokutne padine okružene strmim stjenovitim padinama - podrumima kuća koje ovdje stoje. Značajke gradnje donjeg zida pokazuju da je izgrađena u istom vrijemenu s palačom na vrhu, tijekom 14. stoljeća. Zatvorena površina iznosi više od jednog hektara i sadrži prostore za službenike i čuvare, radionice, staje, skladišta i ostale komercijalne sadržaje gospodara. Krajem 14. stoljeća ovo područje vjerojatno je služilo kao zbijeg građanima iz Štipske četvrti. Postoje brojni tragovi srednjovjekovnog predgrađa na istočnoj strani Hisara. Na sjevernoj strani, je crkva sv. Aranđela iz 14. stoljeća. To je jezgra današnjeg grada Štipa.
Kulturno-povijesni spomenici u Štipu
Grad Štip je važan kulturno-povijesni grad Makedonije. Ima kulturne i vjerske građevine i mnoge materijalne spomenike. U Štipu je Gradski muzej iz 1952. godine. gradska knjižnica od XIX stoljeća, stara škola u kojoj je radio Goce Delčev.
Crkva "Sv. Nikola "
Crkva "Sv. Nikola "jedan je od najreprezentativnijih sakralnih objekata u Štipu. Crkvu je sagradio Andreja Damjanov umjesto starije crkve iz 1341. Prema natpisu iznad glavnog zapadnog ulaza, crkva je dovršena 10. svibnja 1867. godine. Crkva se odlikuje veličanstvenom ikonostasom koji sadrži brojne vrijedne ikone. Sjeverni je dio ikonostasa sa 16 ikona i ikonostasa sa 67 ikone, većinom naslikane 1890. godine od strane Dimitara Papradiškok. Godine 1990. u crkvi je otvorena galerija ikona poznatih slikara između 17. i 19. stoljeća. Također, galerija ima stare knjige, srebrne križeve, čaše za bogoslužbu, vjenčalne krune, psalme, evanđelje i druge sakralne objekte.
Husa Medin Pasha džamija
Husa Medin Paša džamija ili Crkva Presvetog poslanika Ilija izgrađena je na brdu iznad južne obale rijeke Otinje. Mjestopoložaj je na dominantnom položaju iznad grada, pa je crkva 1882. godine uništena i pretvorena u džamiju. Crkva je bila poznata kao Pop Starijeva crkva, koju je 1381. godine izgradio Konstantin Dejanović. Prema nekim izvorima, džamija datira iz 17. stoljeća. Neposredno uz hram je grob Huse Medina Paše.
Festival Makfest
Stip je poznat po činjenici da je prva opera u Makedoniji prikazana upravo u ovom gradu. To je opera "Paljači" koju je 1924. izvodio ruski glazbenik Sergej Mihaylov. Od 1989. godine, svaki studeni u Štipu održava se najveći festival zabavne glazbe u Makedoniji, "Makfest".
Više informacija na službenim stranicama općine.