Kratovo - grad srednjovjekovnih kula i mostova
Pretpostavlja se da je na današnjem mjestu grada Kratova, grad davno postojao pod imenom Kratiskar. Pod imenom Kritis ili Koriton, naselje se spominje u bizantskom razdoblju, a današnje ime proizlazi iz položaja grada u krateru vulkana koji je ugasio. Reljefni uvjeti prostora koji su potrebni u Kratovu razvili su poseban arhitektonski-građevinski pristup, to jest tipična Kratovska arhitektura.
Gdje se nalazi Kratovo?
Kratovo se nalazi na sjeveroistocnoj regiji Makedonije i nalazi se na jugozapadnom podnožju planine Osogovo u dolini Kratovske reke, lijevog pritoka Krive reke. Jednostavnom komunikacijskom vezom Kratovo na sjeverozapadu spojen je s Kumanovom и Krivom Palankom, a južno s Probištipom. Danas je općina Kratovo administrativno-upravni, obrazovno i zdravstveno središte na gravitacijskom području, ima oko 7.000 stanovnika, a u gospodarstvu vodeću ulogu imaju rudarstvo i industrija.
Arhitektura u Kratovo
arhitektura je u Kratovu karakteristična za tipičnu starogradsku makedonsku arhitekturu. Gotovo sve građevine susreću kamen i drvenu konstrukciju, pereste i plitar. Ovaj postupak gradnje omogućuje elastičnost i čvrstoću zgrada u stilu antičke makedonske arhitekture. Kuće su amfiteatski postavljene, s znatno višim visinama od nižih u odnosu na gornju stranu. Uglavnom su dvije priče, s nadvijenim verandama. Arhitektura Kratova karakteriziraju uske i strme ulice, više mostova, kao i mnogih tradicionalnih zanatskih dućana i raznih drugih pojedinačnih stariji i noviji arhitektonskih objekata.
Nadstrešnice i prafoni bili su ukrašeni dekorativnim daskama. Balkoni u blizini svake kuće posebno su obelježje Kratovskoj kući. Oblikovanje kuće ovisi o samom balkonu. Vrata kuća su jedna od najljepših i najsvestranijih detalja. Oni se susreću kao jednokrilne ili dvokrilne. Gotovo svaka kuća u Kratovu izgradila je hamamu, odnosno banju. Kao zasebnu sobu u kući nalazimo kamin koji služi za zagrijavanje soba ili kuhanje hrane.
Mostovi u Kratovu
Intenzivna komunikacija ljudi u Kratovu neizbježno doprinio izgradnji mostova na Kratovskoj i Mancevoj rijeci. Kratovski mostovi predstavljaju odgovarajući izraz građevinu u turskom periodu u našoj zemlji. Oni su tkane stoljetna iskustva tursko - slovenske gradnje. To su mostovi s vitkom linijom, s glavnim lukom, fino oblikovanu arhivolu i imaju izraženu ukrasne linije. Uz obnovu obrta i trgovine u 19. stoljeću, grad je imao potreba za izgradnju novih mostova. Raspoređeni po čaršiji, zajedno s kulama, mostovi daju gradu srednjovjekovni karakter i ambijent grada-muzeja. Mostovi su građene od klesanog kamena, u obliku luka. Najpoznatiji Radiniot mosta, ali svojim lijepotom plijene i Grofčanski, Čarshiski, Jokširski, Argulički i Gornomaalski most.
Grofchanski most
Nalazi se između Sarajskog mosta i Čaršiskog mosta povezujući Ajdučkog Bazara s desnom obalom Kratovske rijeke. Ovaj most jedan je od glavnih komunikacijskih pravaca. Most je sagrađen početkom 18. stoljeća od strane kratovske obitelji Grofčanski koji su se preselili iz Male Azije i koje su bile je vrlo bogate. Duljina mosta je 30, širina je četiri, visina je osam metara.
Grofchanski Saraj
Saraj bogate obitelji Grofčii sagrađen je početkom 16. stoljeća. Nakon što se obitelj potpuno preselila u Tursku, saraja je kupio kratovski trgovac, koji je veći dio saraja pretvorio u an, a prizemne prostorije je turska vlast prilagodila u zatvora. Ako bi mogao prikazati kamen, vjerojatno će Grofčanski most imati priče za mnoge romane. Njega spominje putopisac Evlija Čelebija kao most koji vodi do najljepšeg Hamama u Otomanskom carstvu, od kojih danas samo zavire njegovi nesretni konturi. Grofčanski most, nazvan tako prema istoimene bogate obitelji doselene iz Male Azije u 1892. Godine koje su u Kratovu sagradili veliki saraj u koga se stuže upravo preko tog mosta.
Most Havzi –Paše, Radin most
Ovaj most nalazi se na poznatoj Manzevoj rijeci i podignut je 1833. Most je podignut na dva tornja, od kojih je jedan visok 28, a drugi visok 29 metara. Sadašnji most izgrađen je od poznatog skopskog velikana Havzi-paše. Za najpoznatiji Radin most, pripovijeda legenda, prema kojoj Rada je u temeljima živa sazidana. Potresna priča o devetero braće i prekrasnoj mladenki Rada i dalje privlači mnoge strane i domaće turiste koji dolaze vidjeti legendarni Radinov most u Kratovu.
Na kraju 14. Stoljeća, poznat majstor Rade izgradio je most, koji je bio pročuven kao Radev most. Na dviju strana su bile stražarnice te naplačala se mostarina u naturi-jajama, mlijekom, sirom, urdom...Ali, oko 1820 godine most je bio uništen od udara groma. Tako, putnici su ostali otsečeni, te trgovačke veze okolnim gradovima otežnute i moralo se kružiti preko Arguličkog mosta. Zato su dubrovčani i Sasi , koji su živjeli u Kratovu pronašle su sredstva i počeli izgradnju legendarnog Radinog mosta do razrušenog Radevog mosta, od koga još stoje ostaci-prepričavaju kratovci, koji dugog vrijemena čuvaju i sakupljaju legende o ynamenitostima Kratova.
Legenda od Radinom mostu
Prema legendi, izgradnja Radinog mosta bila je želja majke devetoro brača zidara. Majka devetoro brače, koja su bila iz kratovskog sela Krilatica, jednog dana je krenula na tržnicu u Kumanovu, ali nije uspjela stići jer je Kriva reka odnjela Markovog mosta. Zatim je ona svojim sinovima prenjela svoju želju da grade po jedan most gdje god išli kako bi širili šoplak, jer su oni podrijetlom iz područja naseljenim šopovima i svih devetoro imale sum šopska imena, kako kažu kratovci.
Prema predanijama, počeli su graditi most na Mancevoj reci, ali se on stalno urivao. Sve što su danju gradili, noču je padalo. Kako bi most "trajao", dogovorili su da snaha koja koja če im sutradan donijeti ručak da ju sazidaju u temeljima kako bi gradba bila čvrstija. Svi su o tome rekli svojim suprugama, samo najmlađi brat nije. Sutradan, najmlada Rada im je pripremila ručak te odnjela ga majstorima, a kada ju je njen muž vidio zaplakao je. Devere su je uhvatile i živu sazidale u temeljima. Rada ih je silno zamolila da joj ostave samo desnu gradu kako bi mogla nadojiti svoje muštko dijete.
Kuli
Kratovo je grad s najvećim brojem srednostoljetnih kula u Makedoniji, ukupno 17. Dvanaes su locirani na lijevoj strani Kratova, a pet na desnoj. Samo su šest od njih sačuvana, a ostala su oštećena. Najveći dio njih su nastradale u toku Karpošovog ustanka. Zlatkova kula je najstarija i najbogatija, izgrađena u 1365 godinu. Simićeva kula je najznačajnija, najviša i najlijepa kula u Kratovu, izgrađena 1370 godine od tadašnjim vladarom Kratova, velikodostojnika Kostadina Dejanova. Na kuli je u 1921 godini postavljen gradski , tako da je danas poznata kao gradska sat-kula.
Kula Emina bega
Kula Emina bega je visoka 12,74 metara, a temelju je pravokutna s širinom od 6,10 metara. Vrata joj se nalazi na južnoj strani, a izgrađena je klesanim kamenom. Na kuli su ostaci proširavanja bočnih zidova (može se pretpostaviti da je ova kula možda bila pripojena drugim objektom koji je kasnije bio srušen). Na istome zidu desno od ulaza u kuli postavljena je piramida koja označava da je samostalni objekat. To je bilo banja s toaletom. Kula ima tri spratova. Stijene su drvene i veoma strmne, al su samo na trećem spratu od kamena. Treći je sprat visok 6,05 metara sa krščanim lakom i krov od pločama. Tu su kamin, kuhinja, police i kutije za pokućninu.
Kula Abedina efendiju
Između očuvanijih kula u Kratovu je kula Stevana Simića, u prošlosti Abedina Efendiju. Visoka kula (21,80m) izgrađena je krajem 14 stoljeća. Graditelji su kuli dali jedino i mirno rješenje monumentalnim izgledom, kao prema kombinaciju stola, tako prema kompoziciju upotrebljenim i ugrađenim materijalom-kamenje, tule i drva.
Na njenim posljednim spratom smeštena je jedna od najlepših prostorija, ukrašena stiliziranim ornamentikom u stilu listića krina. U njoj su sedam prozora, odnjište, kutije (dolapi), dve posmatračnice, jedan procep i balkon iznad kamenih konzola na južnoj fasadi kule. Unutrašnji dio je podjelen spratovima, od kojih je četvrti najlepši, s divnim pogledom na grad. U gornjih djelova se moglo stići putem kamenim stijene smještene na južnom zidu, tako da se dobije utisak da se posjetitelj kreće kroz tunel.
Sat kula u Kratovu
Sat kula u Kratovu se nalazi na istočnom uglu trga centralnog gradskog područja. Predpostavlja se da je izgrađena u kasnijem srednjem stoljeću (vjerojatno 1372g.)[1], te da su u toku osmanskog razdoblja živjele bogati turski begovi. U Kratovu je bilo 12 kula od kojih su danas sačuvane 6, među kojima i sat kula. U okviru kule nalaze se mali muzejski postavak koji pokazuje Kratova kroz stoljeća. Sat na kuli već dugo vrijeme nije u funkciju i ne postoji ikakav mehanizam unutar njega. Ipak zbog toga što je nekada bio mehanizam za sat u samoj kuli, ona je tako dobila i svoje ime. Kula je zidana klesanim kamenom, koji je bio iz okolinu grada, a pokriv je od kamenih ploča. Unutrašnost kula je podjelena na 3 sprata, od kojih su gorni sa jednoj terasi i odjela za boravak.
Kula Asana Efendiju
Kula je izgrađena u 1365 godini. Naziv je dobila prema zadnjem vlasniku, Gjorgi Zlatkova. On je kupio kulu od Asana Efendiju, pored kojeg imena se tada nazivala. Temelj kule je pravokutni, izgrađena je debelih kamenih zidova, visoka je 5,90 i 6,35 metara. Kula ima tri sprata, u njoj se ulazi pomoću pokretnih stijena. Ispod samom ulazu vrata vide se ostaci kamenih greda i prošireni zid na kojima su bili postavljeni pokretne stijene. Na jugoistočnom zidu se nalazi dubljina koja je bila kupatilo s sanitarnim čvorom. Prema zadnjem spratu vode drvene stijene, gdje se ulazi kroz drvena vrata, koja se horizontalno zatvara. Pretpostavlja se da je ova kula najstarija od svih kratovskih.
Kultura u Kratovu
Kratovo ima sljedeće kulturne ustanove: gradski muzej Kratovo, dom kulturne i gradske knjižnice. Postoje tri pravoslavne crkve u Kratovu. Crkva "Sv. Nikole Čudotvorca "u Carinskoj Maali, obnovljen 1848. Godine, Crkva "Sv. Jovan Preteča "u ribarskom polju (djelo mističnog majstora Andreje Damjanov), obnovljen 1836. godine. i Crkva "Sv. Gorgi Kratovski ". Posvećena je jedinom mučeniku, proglašena svetim iz Kratova iz 16. st. "Sv. Gorgi Kratovski ", koji je zbog svoje vjere u kršćanstvo je bio zapaljen 1515 godina. u Sofiji.
U svojoj časti i slavi i u čast ulaska u treće svekršćansko tisućljeće, Općinsko vijeće Kratova proglasilo je blagdan "St.Georgi Kratovski" za pokroviteljsku proslavu grada koji se obilježava 24. veljače, a svetac "Sveti Georgi Kratovski" postao je simbol i zaštitnik grada i općine.
Festival "Zlatni dani" u Kratovu
Grad kula i mostova domaćin je i organizator jednog od najatraktivnijih zabavnih festivala glazbe i kulture. Kratovo se uspijeva osnovati kao jedan od najpoznatijih gradova gdje postoji savršena sinergija zabave, kulture i povijesti. Ovaj festival je velika prilika za svakoga da upozna povijest prekrasnog Kratova i ispuniti dušu prekrasnom glazbom, kratkim gurmanskim specijalitetima i zabavom.
Turističke atrakcije na području
Područje grada prekriveno je prirodnim lišćem, ima prekrasna mjesta za piknike, kao što su: planine "Lisec" i "Bukovec" te dolina rijeke Zletovice i Krive reke.
Kamene lutke - stjenoviti otoci kod s. Kuklica, Kratovo
Kamene lutke na tom području prirodni su fenomen s dugotrajnom erozijom vulkanske stijene s različitim otporom: ignimbriti, andezija i plijesni. Znanstvenici, međutim, kažu da su kamene figure stvorene prije 10 milijuna godina, kada još uvijek nema ljudi na planeti. Okomita erozija vulkanskih stijena stvorila su "lutke" više od deset metara, koje danas dominiraju pitomatičnim okolišem. Tijekom vremena, priroda je od nih izvukla rijetka remek-djela.
Legenda o "Sretnom vjenčanju"
Legenda kaže da se u selu Kuklica dogodila velika tragedija. Dječka, u kojemu je djevojka bila beskrajno zaljubljena, udala se za drugu, zbog čega je razočarana djevojka proklinjala djecu. Kad je došao dan vjenčanja, naizgled je sve bilo u redu: prikupljeni su gosti, došli su ostali gosti, počelo je slavlje. U trenutku kada su se mladi poljubile, prokletstvo je došlo do kraja i svi su se gosti skamenili. Danas skamenjeni gosti svjedoče o bijesu i boli nesretne djevojke.
Mještani nazivaju mjesto "Radosno vjenčanje" jer su gosti ostali nasmijani, a mladenci su se skamenile u nježnom zagrljaju. Zbog tih kamenih "lutki", mjesto je dobilo ime - Kuklica. Uz malo mašte, svaki posjetitelj može nadopuniti praznine u priči, jer nije poznato što se dogodilo djevojci koja je bacila prokletstvo. Mještani kažu da su njihovi preci pokušavali razbiti prokletstvo zaljubene djevojke, ali nisu uspjeli.
Stijena Cocev kamen
Stijena Cocev kamen je vulkanskog podrijetla, stotinu metara visok i nekoliko stotina godina, danas se smatra pretpovijesnim zvjezdarnicom. To je neolitičko naselje, smješteno 25 km zapadno od Kratova, u neposrednoj blizini sela Šopsko Rudari. Sam kamen bio je duhovno svetište koje se može vidjeti iz mnogih ostataka i objekata pronađenih u neposrednoj blizini. Prije 10.000 godina izvedeni su ritualni plesovi, kupali se pod vodopadom i prinosili žrtve bogovima vina i plodnosti. Vrijednost Cocevog kamena otkrivena je 1971. godine. Neki istraživači smatraju ga jedinstvenim mjestom na svijetu koji ima svetište, oltar i zvjezdarnicu na jednom mjestu.
Više informacija o općini i gradu na službenoj strani.